Novo Nordisk A/S Novo Nordisk Srbija Novo Nordisk Srbija
 
 

Osnovni cilj prilagođavanja doza insulina je održavanje stabilnih nivoa glukoze u krvi tokom celog dana (uključujući i periode posle obroka) koji ne treba da padaju ispod 4 mmol/l, niti da rastu iznad 11 mmol/l (Tabela 2).

Prilikom promena doza insulina treba voditi računa o sledećem:
• Da dete tog dana sve obroke uzme u uobičajeno doba dana i ne uzima vanredne obroke.
• Da se u jednom danu ne vrši promena više od jedne doze insulina.
• Da doza insulina treba da se promeni tek onda kada se tokom dva do tri uzastopna dana u isto doba dana registruje niska ili visoka koncentracija glukoze u krvi!
• Da dete tog dana ne dobija vanredne injekcije insulina.
• Da se ne prave velike promene u dozama insulina. Doze koje su manje od 10 jedinica menjaju se za 1/2 – 1 jedinice, a one koje su veće od 10 jedinica za najviše 2 jedinice.

 Uspešnost glikemijske kontrole

 Optimalna

 Suboptimalna

 Povezana s visokim rizikom od komplikacija

 Glikemija našte ili pre obroka (mmol/l)

 4,0 - 7,0

 > 8,0

 > 9,0

 Glikemija 1,5 sat posle obroka (mmol/l)

 5,0 - 11,0*

 11,1 – 14,0

 > 14,0

 Glikemija tokom noći (mmol/l)

 3,6 - 9,0

 < 3,6 ili > 9,0

 < 3,0 ili > 11,0

 Hemoglobin A1c (%)

 < 7,6

 7,6 – 9,0

 > 9,0

Legenda: > = veće od, <= manje od, *Kod adolescenata se može primeniti i stroži kriterijum koji iznosi 9 mmol/l.

 

Postizanje idealne metaboličke kontrole posebno je teško kod male i predškolske dece naročito zbog rizika od teških ili neprepoznatih hipoglikemija. Značaj suboptimalne glikemijske kontrole u ranom i predškolskom uzrastu na pojavu mikroangiopatskih komplikacija dijabetesa u kasnijem dobu nije dokazan. Stoga su kriterijumi dobre glikemijske kontrole kod dece tog uzrasta nešto manje strogi od kriterijuma koji se postavljaju kod starije dece i adolescenata.

Svako poboljšanje glikemijske kontrole izraženo i kroz najmanje smanjivanje procenta HbA1c umanjuje rizik od nastanka kasnih komplikacija dijabetes melitusa.

 

Značaj sadržaja belančevina u obroku - Pripremljena jela obično sadrže sve tri vrste hranljivih materija. U ovu grupu spadaju supe, čorbe i razna kuvana jela. Obično se misli da proteinske namirnice ne utiču značajno na nivo šećera u krvi. Belančevine takođe dovode do porasta šećera posebno ako se unose u većoj količini. Posle unosa večih količina mesa ili ribe do porasta glikemije dolazi kasnije, nekada tek posle 5 - 6 sati posle obroka. Da bi se izbegao neželjeni porast šećera takođe treba voditi računa o sadržaju belančevina u obroku.